Frizure kroz povijest (1)

Kroz povijest važnost frizure se provlači kao stalna nit. Iako frizure ovise o više faktora kao što su civilizacijski kontekst, prije svega u najranijim kulturama, ovise i o kvaliteti kose te afinitetima. Od velike važnosti za frizure je i religijski okvir jer on često diktira odnos prema kosi, posebno ženskoj. Sve u svemu, frizura je ipak igrala u svim kulturama vodeći ulogu baš kao i danas što to čini.
Sumerani - Arkađani - Babilon - Kina - Indija
Prije 250 000 godina svijet je prolazio kroz kraj Ledenog doba. Afrika, Azija i Amerika već su bile naseljene. Afrika je bila suha tundra, a Europa i Azija su bile hladnije nego sad. Homo sapines je tako dijelio područje s Neandertalcem i životinjama koje su danas izumrle. Muškarac je tada bio lovac,  no ipak je razvio visok nivo apstraktnosti, simbolizma i koncept ljepote. Skupture od bjelokosi najranijih vijesti pokazuju da lica nisu posve izražena, ali frizure jesu.

Mozopotamija - Babilon - Arkadija - Babilon

Moglo bi se reći da su Sumerani onaj narod kojeg nazivamo Mezopotamijom. Područje između Tigra i Eufrata, današnji Irak, koljevka ljudske civilizacije. To je ujedno i najstarija poznata civilizacija. Trajala je od 6000. pr.n.e. do 2000. pr.n.e. nakon čega je smijenjena od Arkađana i Babilonaca. Sumerani su koješta otkrili: kolo, pismo, sat, pivo itd. No, sami sebe nisu nazivali Sumeranima nego “ag-giga" što znači crnoglavi ljudi. To pak hoće reći da su im kose bile crne boje. Na početku su muškarci svoje brade i kosu brijali, dok su žene kose stavljale u čvorove. Žene Sumerana visokog roda svoje kose u farbale u zlatne tonove, a češljeve su imale od zlata ili srebra. Nakon 2000-ite pr.n.e. prema arkadskom utjecaju počeli su muškarci brijati se u obliku kvadrata te kosu i bradu uvijati. Žene su i dalje nosile duge kose s paketićem mirodija unutra kako bi cijeli dan mirisale. Za babilonskog vremena počela je upotreba bojanja kose kanom. Dodatnu popularnost ove biljke donijelo je i vjerovanje da je kana magična biljka koja tjera zle duhove te se koristila i u medicinske svrhe za kožne bolesti.

Kina

Kina je jedna od najstarijih civilizacija. Kineska civilizacija otkrila je papir pa tako imamo pisane dokumente iz dinastije Shang iz 1700. pr.n.e. Pod utjecajem Konfucija ostala je tako preslika njihovog izražaja i kostima. Njihove frizure su već u najranije doba bila najljepše. Kineska kultura davala je veliku važnost njegi kose i frizurama. Način na koji su njegovali, češljali i spletali kose značio je društveni status, religiju ili zanimanje. Imati neurednu kosu značilo je bolest i depresiju. Kod muškaraca je bila vrlo popularna pletenica. U Qing dinastiji (1644-1911) muškarci su kosu češljali unatrag, a naprijed bi je obrijali. To je bio običaj etničke skupine Han koja čini 98% kineske populacije. King dinastija iz 17. stoljeća pr.n.e. imala je korijen Manchu etničnosti te je nametnula stil frizure, a oni koji je nisu nosili smatrani su izdajnicima. A frizura je izgledala tako da je vrh glave bio obrijan, a ostala kosa bi se skupila u pletenicu. Ovaj propis doveo je do krvavih sukoba jer je u naroda bio žestoko odbijan.

Indija

Jedna od naprostranijih kultura je zasigurno indijska. Kako u Indiji obitavalo i još obitava nekoliko etničkih skupina, pripadnost se da kvalificirati upravo kroz frizure. Prvi ljudi u Indiji su Neogridi iz Afrike, zatim Australoidi koji imaju crnu ili smeđu boju kože, Mongoloidi koji dolaze sa sjevera Azije imaju žutu kožu dok je kosa bila vrlo glatka. Dravidi su došli iz Male Azije i naselili su jug Indije, a koža im je bila brončane boje Zadnji koji su stigli 1500 pr.n.e. su Arijanci koji su miješanjem onda stvorili Indo-Arijevsku skupinu. Indus civilizacija otkrivena je otkrivanjem gradaMohenj-Daro. Među bogatim pronalaskom statua i relikata pronađene su figure koje su jako puno kitili zlatom, srebrom i bjelokosti. Općenito gledano predavali su mnogo pozornosti njegi kose i frizuri što pokazuje raznolikost frizura. Vedski period nastupa dolaskom Arijevaca, a službeno počinje kada su sastavljeni prvi tekstovi na sanskrtu. U ovom periodu nastaje sustav podjele ljudi na kaste pa se tako i frizura prilagođava i podređuje. Vrlo popularna je bila frizura Sikha kod muškaraca. Žene iz viših kasta nose ukrase na kosi s rubinima i drugim dragim kamenjem. Greko - budistički period počinje dolaskom Grka tj. rođenjem Helenskog carstva kroz Aleksandra Velikog. Drastično se mijenja stil odijevanja, frizura, umjetnosti. Čak je i figura Buddhe počela ličiti na grčke uzore. Uvijena kosa podignuta u pundžu na vrh glave pomalo u stilu Apolona iz Belvedere. Vrlo razvijena je filozofija ayurveda koja za kosu najviše predviđa ulje kokosa, med, ulje badema i ghee. Sultanat New Delhija era uvodi turbane i marame. Od 7. stoljeća gotovo 8 stoljeća trajala je muslimanska dominacija. Iako nije bilo moguće u narodu islam progurati kao religiju, novi kulturološki sinkretizam s indijskim kostimima ipak je nastao kroz miješanje. 1526. nestaje sultanat te se javlja Mughal carstvo. Prodiranjem Mongola naredba vojnicima bila je ženama odrezati pletenice, isprati kanu s glave te je prekriti prašinom. Kraj perioda bilježi godina 1949., a ideal kose je došao do razine da je crna, duga s pletenicama ukrašenima vrpcama. Jedan zanimljiv ritual vezan za kosu zove se Chudakarana, a ceremonija je da se djetetu od 3 godine obrije glava. To je sveto pravilo Hinduzima i među 16 čuda vedskih rituala. Smisao je da se kosa odstrani kako bi nestali nepoželjne osobnosti i kako bi s novom kosom došle ujedno i nove osobnosti. Također vrlo je poznata indijska masaža glave koja je prastara praksa zove se Champi.

Smart Blonde

Tagssticky

Leave a reply