Frizure kroz povijest (2)

Egipat - Grčka - Rim
Egipat kao jedna od najrazvijenijih civilizacija antičkog razdoblja davala je veliku pažnju njegi i izgledu kose.
Najstarija poznata mumija je ona pod nazivom Ginger koja ima plavu uvijenu kosu i bijelo-žutu boju kože. U Egiptu su se frizure nosile na različite načine, a izbrijavanje glave bilo je normalno kako kod muškaraca tako i kod žena. Stil frizura nije ovisio o spolu nego o starosti, društvenom položaju kao i vjerskim obredima. Djeca su se izbrijavala generalno, a u pubertetu su sama odlučivala da li žele nositi kosu dugu ili kratku. Vrlo popularne i dosta korištene bile su perike. Radnici su nosili kratku kosu sa šiškama, dok su bogatiji slojevi nosili bogato urešene perike i ekstenzije. Prikaz kose varirao je s vremena na vrijeme tj. ovisilo je o političkoj situaciji u kojoj se nalazio Egipat u određenom trenutku. Početkom su dominirala afrička plemena u kulturi pa je kosa bila negridna. Primjerice sin famozne kraljice Nofertete Tutankamon prikazan je s debelim usnama, tamnom kožom i uvijenom crnom kosom. Dok se analizom dlake Ramzeza II.pokazalo da je folikul njegove dlake pokazivala crveni pigment, možda od kane, također pokazivala je da je kose prirode što govori da je kosa bila uvijena. Tek u vladavini Ptolomejevića, tj. grčkoj dinastiji, vidi se značajna promjena stila frizura. Frizure se helenističkog karaktera dakle, kratke, prirodno uvijene s manje perika i ekstenzija. Što se tiče proizvoda za njegu kose kod pranja kose koristili su mješavinu vode i citrusnih sokova. Citrusna kiselina razvodnjavala je masna ulja te je ostavljala folikul zatvorenim tako je kosa postajala glatka i sjajna. Kao regenerator vrlo popularno bilo je ulje badema. Dominantne boje bile su crna i crvena. Za crvene i narančaste tonove koristila se kana koja je rasla uz obale Nila, dok je crna dobivala se iz indiga koji se pak dobivao iz  Indigofera tinctoria biljke. Za učvršćivač koristila se mast pčelinjeg voska, dok su stimulansi za vlasište bila ulja badema, ruzmarina i ricinusa.

Grci pak su nametnuli svoj stil frizura gotovo cijelom poznatom svijetu tada. Nevjerojatna grčka civilizacija s jednostavnim i prirodnim frizurama, koje su se kretale u harmoničnim valovima označile su antički svijet. Najranije vijesti nam govore da su prvi Grci bili bijele kože te tamne i plave kose. Muškarci su nosili prirodnu uvijenu kosu i brade, dok su žene koje su bile u braku nosile pletenice kao znak bračne vjernosti. Vrlo zanimljivo je da niti jedna boginja nije prikazana s plavom kosom, nego ona je bila "zlatna" što se može protumačiti da je plava kosa u Grčkoj bila poželjna. Robovi pak nisu imali kosu, dok s visinom staleža rasla je i količina nakita u kosi. Ono što je bila jako bitno je da se kosa parfumirala s različitim uljima. Grčka civilizacija popularizirala je i dijademe za kosu. Vrlo popularne bile su trake koje bi se splele s pletenicom, a nazivalo ih se “estefanias“. Najljepše frizure pojavile su se u doba helenizma: čvor frizure, pletenice, šiške, frizure s tijarama i dijademama te popularna "lubenica". Također uređenje frizura i brada u Grčkoj postaje pravi zanat. U tim prvim "salonima" koji su bili rezervirani isključivo za muške postala su prava skupna mjesta gdje su se vodile rasprave o filozofiji, politici i javnim stvarima. Imali su status Agore, dakle, javnog mjesta. Kao što je već spomenuto, parfumiranje kose bilo je od središnje važnosti jer su smatrali da mirisi nastali od samih bogova. Tako su se na bazi ulja badema radile mirisne mješavine od cvijeća i bilja. Također su popularni bili losioni sa žutom bojom kako je većina bila crnokosa, a za to su koristili mješavinu šafrana i jodirane vode.

Rimljani su također vodili brigu o kostimiranju i kosi. Frizura je bila primjerena starosnoj dobi, društvenom i religijskom statusu. U doba kraljeva bilo je uobičajeno da se nosi kosa i brada, no s ekspanzijom i posuđivanjem iz drugih kultura uvedeno je i izbrijavanje glave i lica. Prema Pliniju Starijem prvi koji se obrijao posve bio je general i konzul Scipion Afrički. Kod cara Nerona imamo zanimljiv prizor brade koja je okruživala lice ispod brade. Imamo i u najznačajnijih pisaca poglede na kosu. Tako Ciceron u Govoru protiv Pizona kaže: "Kako mu je izrast bio užasan, kako brutalan, kako je užasno bio to gledati..." No, dva stoljeća kasnije imperatori su opet njegovali bradu i to u stilu grčkih filozofa. Za vrijeme cara Hadrijana bilo je moderno da muškarac nosi pletenicu ili rep. Kod žena je uređivanje kose u Rimu bio poseban ritual koji se što se tiče utrošenog vremena nije svidio Pliniju Starijem pa je zabilježio: "Kako je samo monotono i dosadno vrijeme koje rimske žene posvećuju neprestanim frizerskim sesijama." Rimljanke iz bogatijih staleža imale su čak posebno osoblje koje je izrađivalo nakit za kosu, a zvale su se "ornatriks". Kosu su uvijale s tkz. “calamistrum“ što je metalna šipka koja se zagrijavala te se kosa umotavala oko nje. Također su bile popularne perike. Perike su rađene od ljudske dlake, tj. izbrijavane su ropkinje te se s njihovom kosom izrađivala perika.

Smart Blonde 

Leave a reply