Nastanak današnjeg šampona

Povijest ljudske kose je beskrajna priča prožeta zabunama i lutanjima, banalitetima kao i umjetničkim ambicijama. Iako je nama danas normalno da su nam na raspolaganju šamponi za kosu u različitim oblicima, prije nešto više od 100 godina to nije bilo tako. Tada je naime postojalo samo jedno univerzalno sredstvo: tvrdi sapun. Sapun je uistinu čistio kosu, no imao je i nuspojava: vapnene, ružne naslage koje su kosu činile krutom. Tako se početkom 20. stoljeća počinje koristiti benzin, kamilica, limun ili ocat, čisti ili kao dodatak. To je pak bilo naporno dobivanje šampona i skupo, a unatoč svemu nije bilo dobrih rezultata. Tako je 1898. godine drogerist Hans Schwarzkopf u svojoj maloj drogeriji i parfumeriji u Berlinu uhvatio u koštac s problemom. Sistematski je počeo razvijati sastojke posebno za kosu. Poduzeće koje je tada osnovao nosi i dan danas njegovo prezime i smatra se najstarijim proizvođačem proizvoda za kosu u Europi. Prvo je eksperimentirao na kokošjim jajima i sredstvom za skidanje fleka (Spiritus saponatus) te kalijevim karbonatom, boraksu (natrijev borat) ili amonijaku. Pokušavao je sa svim mirisnim uljima prekriti jaki miris navedenih kemijskih sastojaka. Pijoniru je trebalo 5 godina rada da bi 1903. godine lansirao "praškasi šampon" na tržište koji je njegovao kosu. Vrećica je svojevremeno koštala 20 njemačkih feniga te je bila dostatna za nekoliko pranja što je omogućilo i olakšalo češća pranja kose. Ali, to se trebalo pročuti tek. Ovo je zasigurno bio veliki civilizacijski korak. Tko studira kulturnu povijest mode zna da tisuće godina nije bilo primjerenije njege za kosu. Sjetimo se Kleopatre koja je svoju kosu mazala razne masti koje su zasigurno kapale s kose. Sigurno ne baš ugodan prizor udvaračima. I znamo da su se svi divili njenoj mekoj koži, a nju je postizala kupajući se u magarećem mlijeku. No, masne kose nije opisao niti jedan pisac. Možda zato jer su se isticale u ljepoti neki drugi dijelovi, jer kosa nije mogla biti njegovana do te mjere da bude meka i lepršava. Iako, se u antici kao i u drugim epohama davala ženskoj kosi erotska privlačnost prije da je ovo bio ideal nego činjenično stanje. Znamo da je ćelava glava kod žena postala u nekim kulturama društveno prihvatljiva kao u Egiptu na primjer. Tako kroz povijest se njega za kosu mučila i nalazila načine da se kosa makne iz centra promatranja sve do otkrića u Berlinu. No, kako je šamponu slijedio niz drugih tretmana prije svega kemijskih i pomodnih, kosa je postala potrebita intenzivnije njege pa se tako i tehnologija razvijala sve do današnje proizvodnje koja već spada u visoku tehnologiju. IMG_6644

Tagssticky

Leave a reply